Politički (ne)korektno

U razdoblju od 19. vijeka pa do danas, u oblasti iz tehnike i nauke desile su se ogromne promjene: izumljen je telefon, poletio je prvi avion, penicilin je ušao u upotrebu, izumljena je televizija, radio, Internet, čovjek je otišao u Svemir, otkrivena je atomska energija i struktura DNK-a lanca. Koje promjene su se desile u društvu? Radnici su se izborili za 8 sati rada i bolje uslove na radnom mjestu, ukinut je aparthejd, žene su dobile pravo glasa i pravo na rad, a u diskurs se, na skoro svim nivoima, uvela politička korektnost kako bi se zaštitile manjine od diskriminacije i neprimjerenih izraza. Zašto onda u bh.društvu još uvijek nije potpuno zaživjela praksa pravilnog imenovanja profesija kojima se i žene bave? Nikome za uho neće zapeti ”kuharica Tamara, učiteljica Hatidža, čistačica Marija” ili ”ljekar Tamara, menadžer Hatidža, basista Marija”, ali čim bismo rekli automehaničarka Amila, dekanesa Tanja, ginekologinja Maja, urarka Lamija, postaje nam smiješno, izgovaranje je usiljeno, i već imamo tipični argumnet: vidiš kako čudno zvuči, čuj urarka ili ginekologinja?!
Zašto bi nekome smetalo što se za žene koriste imenice muškog roda, kada znamo da je žena dio muškarca, te je svakako integrisana i u imenicama muškog roda? Priznaćete da nezgrapno zvuči ”slikarica Damir”, dok ”slikar Tanja” ipak ima smisla.